Događanja

PDF Književne republike 7-9/2014

26.11.2014.

Drugi svezak Književne republike (7-9/2014) uskoro izlazi iz tiska.
U međuvremenu možete časopis čitati na našoj web-stranici

(prilog na stranici Opširnije).

Objavljeno: 26.11.2014.Opširnije

Nagrada Janko Polić Kamov: 5 književnih djela u užem izboru

26.11.2014.

Hrvatsko društvo pisaca ove je godine ustanovilo Nagradu Janko Polić Kamov za najbolje književno djelo (proza, poezija, drama) napisano na hrvatskom jeziku, u periodu od 1.09.2013. do 31.08.2014. godine. Nagrada Kamov sastoji se od novčanog iznosa 10.000 kn i statue umjetnika Davora Krelje. Dodjeljuje se prvenstveno za književnu izvrsnost, no također promiče inovativnost, bilo u stilsko-jezičnom ili u tematskom smislu.  

Nagrada Kamov ističe simboličku vrijednost književnog stvaralaštva koje nije samo ogledalo duha vremena, već i njegov sustvaratelj i korak prema budućnosti. I dok je Kamov neosporivo bio inovator svog vremena, granice koje je rušila njegova književnost danas su drugačijeg tipa i kvalitete; neke možda više ne postoje, a neke nove postale su izazovi. Stručni žiri (Kristina Posilović, Gordan Nuhanović i Andrea Pisac, predsjednica) promišlja inovativnost kao karakteristiku djela posebne smionosti koja usprkos toga (p)ostaju komunikacijski i estetski prepoznata. 

Književna nagrada Janko Polić Kamov dodijelit će se 12. 12. 2014. u 11 sati u Hrvatskom društvu pisaca, vila Arko, Basaričekova 24, Zagreb.
 
Za nagradu su se prijavila 53 književna djela. Stručni žiri uvrstio je sljedećih 5 u uži izbor:

Bekavac, Luka: Viljevo, Fraktura (2013),
Hut Kono, Aleksandar: Nabrajanja, HDP (2013.),
Mihanović, Dubravko, Bijelo, Žaba, Marjane, Marjane, Prolazi sve, Hrvatski centar ITI (2014.),
Petlevski, Sibila, Stanje sumraka, Fraktura (2013.),
Stojević, Milorad, Serendipity, HDP (2013.).

OBRAZLOŽENJA ŽIRIJA pronađite na stranici Opširnije.

 

Objavljeno: 26.11.2014.Opširnije

2. Španjolsko-hrvatski dijalog: Rosa Montero i Dražen Katunarić

26.11.2014.

 


Veleposlanstvo Španjolske / Embajada de España
Hrvatsko društvo pisaca


Čast nam je pozvati Vas na književni događaj/
Tenemos el honor de invitarle al encuentro literario


ŠPANJOLSKO-HRVATSKI KNJIŽEVNI DIJALOG/
DÍALOGO LITERARIO: ESPAÑA-CROACIA


U srijedu, 3. prosinca 2014., u 19 sati,
u Dvorani Müller kina Europa, Varšavska 3, Zagreb

El miércoles, 3 de diciembre de 2014, a las 19 horas
en la sala Müller del Cine Europa, c/ Varšavska 3, Zagreb

Sudjeluju / Participan:

AUTORI / AUTORES
Rosa Montero 
i /y
Dražen Katunarić

MODERATOR / MODERADOR
Tomica Bajsić

PREVODITELJICA / TRADUCTORA
Branka Oštrec

 

 

O autorima na stranici Opširnije.

 

Objavljeno: 26.11.2014.Opširnije

Reakcija na ukidanje prostora za pjesničku kritiku u Novom listu

25.11.2014.

Jedna od najvećih hrvatskih dnevnih novina, Novi list, odlučio je ugasiti posljednji prostor u tiskanim medijima za pjesničku književnu kritiku, kolumnu Harterije koju je sedam godina redovito pisao i objavljivao književni kritičar, pjesnik, prozaik Nikola Petković, prateći suvremenu hrvatsku pjesničku scenu. 
Većina se neće ni osvrnuti na ovaj „događaj“, mnogi će odmahnuti rukom i promrmljati nešto o nužnim posljedicama tranzicijskog kapitalizma i poslužiti se svepokrivajućom formulom o katastrofalnom padu kulture, ali sve su to jalove fraze kojima svi mi podržavamo sustav i marljivo ga svakodnevno obnavljamo i gradimo. Ovim činom, koji se vjerojatno opravdava općom besparicom, pravom vlasnika da upravlja svojom imovinom ili nikad dokazanoj „nezainteresiranosti publike za kulturu“, nije ukinut samo još jedan kritički prostor, još jedno polje u kojemu se vodio dijalog s poezijom, još jedna mogućnost da se poeziju posreduje široj publici, da ju se kultivira i provocira na razmišljanje, nego je njime zacrtana naša budućnost koja sva naša žaljenja, prosvjede, pokušaje da nešto promijenimo čini smiješnima i djetinjastima, budućnost koja ono u što se kunu svi državni, politički, kulturni strateški planovi – čuvanje naslijeđa i ulaganje u nacionalnu kulturu kao temelj nacionalnog identiteta – izvrgava ruglu.
Književna kritika, kao aktivnost usmjerena na tumačenje i vrednovanje književnog djela, kao vrijedni posrednik između teksta i čitatelja, važan je, dapače konstitutivan dio neke nacionalne kulture. Njezina je uloga, između ostalog, da preispituje i rekonfigurira književnu scenu, da razotkrije automatizme i provizornost svrstavanja u kategorije i „ladice“, da pruži drugu perspektivu na tekst, da razbudi i zainteresira čitatelja, dapače, da ga emancipira kao kritičkog čitatelja. Književna kritika, osim umjetničke i vrijednosne, nosi stoga i društvenu ulogu. Da bi njezina društvena uloga ispunila svrhu, kritički tekst mora biti dostupan najširem čitateljstvu, mora biti vidljiv, izaći iz geta, a ispunjenje tog imperativa omogućuje njezino uključenje u dnevne medije.
U posljednjem tekstu Nikola Petković piše o tome kako je „pedalu“ dobio telefonom, da je ponudio pisati besplatno itd. ali ništa nije pomoglo: „Sedam sam godina stvarao, pisao, oblikovao HarteRIje. Učeći od drugih, učio sam na vlastitim pogreškama. Bez obzira na teksturu teksta života, rijetko sam preskočio ponedjeljak. Znao sam koliko je redovitost ove kolumne važna našim piscima, zainteresiranoj publici, toj sprezi kritike i pisma koja je jedini prostor aktivne potvrde javnog postojanja pjesničke knjige u dobu opće zapuštenosti pisma i stiha.“ 

Lako je zaključiti da je književna publika upravo zbog toga ponedjeljkom kupovala Novi list, ali neka gruba pretpostavka kaže da je oko 700 primjeraka – doista premalen kulturni čimbenik da bi privatni vlasnik imao obzira prema njemu. 

I tako je šutke nestalo jedino mjesto u dnevnim novinama na kojem su pjesnici, kako se to danas kaže, „imali medijsku vidljivost“. Premalo ih je i pretihi su da bi izašli na ulice prosvjedujući, a ionako pjesnici više nisu čuđenje u svijetu! 

Objavljeno: 25.11.2014.Opširnije

Danska spisateljica Camilla Stockmarr u Zagrebu

24.11.2014.

Čast nam je pozvati vas na književnu večer

Pisci u Muzeju

Gošća:
danska spisateljica
CAMILLA STOCKMARR

U petak, 28. studenoga 2014. u 18:00 sati,
Muzej suvremene umjetnosti, Avenija Dubrovnik 17, Zagreb


S autoricom razgovaraju Nikola Petković i Mišo Gründler

 

Camilla Stockmarr rođena je 1966. Prvu je knjigu, zbirku kratkih priča, objavila 2000.  Prvi roman, Norino treće doba (Noras tredje alder), objavila je 2004. Za svoj drugi roman, Preseljenje (Udflytterne) dobila je prestižnu trogodišnju stipendiju Danskog ureda za kulturu koja joj je omogućila rad na romanu Druga Obala (Den anden bred), nastavku Preseljenja, koji je i neposredan povod za njezin ovogodišnji rezidencijalni boravak u Hrvatskoj.
Rezidencijalna razmjena pisaca između Hrvatske i Danske odvija se već četvrtu godinu u suradnji Hrvatskog društva pisaca i Danskog društva pisaca.

Objavljeno: 24.11.2014.Opširnije

Švedske pjesnikinje gostuju u Zagrebu

24.11.2014.

Čast nam je pozvati vas na književnu večer:

SUVREMENA ŠVEDSKA POEZIJA

U subotu, 29. studenoga 2014. u 19:00 sati,
Cafe u dvorištu, Žerjavićeva 7, Zagreb

Nastupaju:
Elise Ingvarsson 
Jila Mossaed 

S autoricama razgovara Tomica Bajsić


Elise Ingvarsson (1979) pjesnikinja, poučava kreativno pisanje. Završila je studij književnosti, književne kompozicije i francuskog. Za svoje je knjige nagrađena brojnim nagradama, između ostalih "Katapultpriset" (2006) za najboljeg debitanta u godini i "Albert Bonniers stora stipendium"za svoju posljednju knjigu, kao jednu od pet najboljih knjiga izdanih u Švedskoj te godine.  Objavila je sljedeće knjige poezije: Beror skrymmande på (I te kako ovisi, 2005), Ett förslag (Prijedlo, 2009), Fem minuter av ditt liv (Pet minuta tvog života, 2013). 
 

Jila Mossaed (1948), švedsko-iranska pjesnikinja. Trenutno živi u Göteborgu. Došla je u Švedsku 1986. Njena prva knjiga na švedskom Månen och den eviga kon (Mjesec i vječni čunj) objavljena je 1997. 
Objavila je 12 knjiga na perzijskom i 6 zbirki poezije na švedskom. Proglašena je Piscem Zapadne Švedske za 2013. godinu. Nagrade: Nagrada „Klas De Vilder“ (1996), Nagrada ABF-a (1999), Pisac Zapadne Švedske (2013). Knjige na švedskom: Månen och den eviga kon (Mjesec i vječni čunj, 1997), Sju vilda oceaner (Sedam divljih oceana, 2000), Under floden ligger en kudde (Ispod rijeke je jastuk, 2005), Varje natt kysser jag markens fötter (Svake noći ljubim stopala zemlje, 2009), Ett ljud som bara jag kan (Zvuk koji samo ja prepoznajem, 2012), Jag föder rådjuret (Rađam srnu, 2014). 
 

Objavljeno: 24.11.2014.Opširnije

Simpozij Europa - kontinent zapitanosti nad životom

24.11.2014.

Povodom nadolazeće 20. godišnjice časopisa EUROPSKI GLASNIK organiziraju 
28. i 29. studenoga 2014. godine u Novinarskome domu u Zagrebu, Perkovčeva 2, 
međunarodni interdisciplinarni znanstveni simpozij EUROPA – KONTINENT 
ISPITIVANOGA ŽIVOTA na kojoj će sudjelovati filozofi, sociolozi, povjesničari, 
teoretičari kulture i književnici. U sklopu simpozija održat će se okrugli stol na temu 
„Je li još moguća filozofska i kulturna Europa?“ kao i predstavljanje časopisa 
EUROPSKI GLASNIK br. 18. u kojem su objavljeni tekstovi vodećih mislioca ideje 
Europe od Edmunda Husserla, José Ortege y Gasseta, Juliena Bende do Jana 
Patočke i drugih. 

SUDIONICI: 
Alain Finkielkraut, David Engels, Obrad Savić, Ugo Vlaisavljević, Dean Komel, 
Alexandra Laignel-Lavastine, Neven Šimac, Goran Starčević, Dražen Katunarić, 
Žarko Paić


PROGRAM SIMPOZIJA na stranici Opširnije.

Objavljeno: 24.11.2014.Opširnije